Svake godine, sve više i više ljudi pati od alergija. Prema Američkoj akademiji za alergiju, astmu i imunologiju, alergijske reakcije pogađaju oko 50 milijuna ljudi samo u SAD-u. Alergije mogu biti vrlo neugodne i ponekad čak i opasne, ali srećom, postoje načini da se smanji rizik od alergijskih reakcija.
Što su alergije?
Alergija je preterana reakcija imunološkog sistema na supstancu koju telo smatra stranom. Te supstance, koje se nazivaju alergeni, mogu biti sve od prašine i hrane do hemikalija i insekata. Kada se osoba koja je osetljiva na određeni alergen susretne s tom supstancom, njihov imunološki sistem će reagovati na način koji može biti vrlo neugodan, pa čak i opasan.
Simptomi alergija
Simptomi alergijskih reakcija mogu biti različiti, u zavisnosti od toga šta je uzrokovalo alergiju i koliko je ozbiljna. Neki od najčešćih simptoma uključuju:
Kijanje
Curenje nosa
Svrab i iritacija očiju
Kašalj
Kratak dah ili gušenje
Osip ili crvenilo kože
Oticanje lica, jezika ili usana
Bol ustomaku, mučnina i povraćanje (u slučaju alergije na hranu)
Kako se dijagnosticira alergija?
Ako mislite da ste alergični na nešto, najbolje je da se posavetujete sa lekarom koji će provesti testove kako bi utvrdio šta uzrokuje vašu alergiju. Neke od najčešćih metoda testiranja alergije uključuju:
Testovi kože: Male količine alergena se nanose na kožu, a zatim se prati reakcija kože. Ako se pojavi osip ili crvenilo, to može ukazivati na alergiju.
Krvni testovi: Lekar može uzeti krvni uzorak kako bi utvrdio je li u krvi prisutan imunoglobulin E, koji se oslobađa kao odgovor na alergen.
Eliminacijska dijeta: Ako se sumnja na alergiju na hranu, možda će se preporučiti eliminacijska dijeta kako bi se utvrdilo koje namirnice uzrokuju simptome.
Kako se leči alergija?
Postoji nekoliko načina za lečenje alergijskih reakcija,u zavisnosti od tome koliko su ozbiljne. U nekim slučajevima, izbegavanje alergena može biti dovoljno da se smanji rizik od alergijskih reakcija. Na primer, ako ste alergični na polen, možete pokušati smanjiti vreme koje provodite na otvorenom tokom sezone cvetanja. Ako ste alergični na kućnu prašinu, možete pokušati redovno usisavati i čistiti prostorije.
Ako vaša alergija uzrokuje simptome poput kijanja, curenja nosa ili iritacije očiju, lekar vam može preporučiti antihistaminike ili dekongestive. Antihistaminici blokiraju delovanje histamina, koji se oslobađa kao odgovor na alergen, dok dekongestivi dovode do suženja krvih sudova i smanjenja oticanja sluznice.
Ako imate težu alergijsku reakciju, kao što je anafilaktički šok, možda će vam biti potrebna hitna medicinska pomoć. U tom slučaju, lekar može dati injekciju epinefrina kako bi ublažio simptome i sprečio dalje pogoršanje.
Kako se može smanjiti rizik od alergija?
Iako se neke alergije ne mogu potpuno izbeći, postoje načini na koje se može smanjiti rizik od alergijskih reakcija. Neke od najboljih mera predostrožnosti uključuju:
Redovno čišćenje i usisavanje doma kako bi se smanjio broj alergena poput prašine i grinja.
Izbegavanje određenih namirnica ako se zna da su uzrok vaše alergije.
Nošenje maske za lice tokom sezone cvetanja ako ste alergični na polen.
Izbegavanje mesta koja su poznata po visokoj koncentraciji alergena, poput kućnih ljubimaca.
Redovne posete lekaru ako imate alergije kako biste pratili svoje simptome i sprečili dalje pogoršanje.
U zaključku, alergije su često neprijatne i ponekad opasne, ali postoje načini da se smanji rizik od alergijskih reakcija. Ako mislite da ste alergični na nešto, obratite se svom lekaru koji će vas uputiti na dalje testove i lečenje.
